Novi društveni ugovor !

Kriza i recesija – koja su rješenja, odnosno kako dalje ?!

Recentni gospodarski i društveni problemi s kojima se sada suočava hrvatska vlada, odnosno hrvatsko društvo i građani u cjelini su preveliki i preteški, dijelom su naslijeđeni iz bivše SFRJ države, dijelom su posljedica tranzicije i rata, te pogrešaka mlade hrvatske demokracije, a dijelom su uvezeni: regionalni, europski i globalni, da bi se ti i takvi problemi objektivno mogli riješiti bilo kakvim kozmetičkim zahvatima, kako to neuspješno pokušava već preko pet godina hrvatska vlada, kako ona bivša, tako i sadašnja.

Smatram da se iz postojećeg bezizglednog stanja, gospodarske krize i recesije, društvene i političke apatije može izići samo bitnim ustavno-pravnim promjenama postojećeg neoliberalnog ustavno-pravnog političkog sustava koji očito više ne funkcionira, proizvodi sve više štetnih i negativnih posljedica i sve se više pokazuje kao nepopravljiv.

Osobno smatram da bi tri moguća uporišta za stvaranje tzv. novog društvenog ugovora, odnosno novog ustavno-pravnog političkog sustava trebala biti:

  1. neposredna (sudionička) demokracija švicarskog tipa,
  2. država socijalne pravde skandinavskog tipa, te
  3. decentralizacija upravljačkih funkcija države (regionalizam).

S tim u vezi u novi društveni ugovor, odnosno u novi Ustav bi trebalo ugraditi mehanizme koji bi omogućili da građani bez nepremostivih teškoća mogu ostvariti svoje neotuđivo pravo da putem referenduma mogu neposredno odlučivati o ključnim političkim odlukama.
U tom pravcu bi sadašnji potrebni broj potpisa birača za raspisivanje referenduma na nacionalnoj razini od praktično nemoguće dostižnog 10% trebalo smanjiti na najviše 100 tisuća potpisa birača (kao što se to npr. traži u Švicarskoj), te kad je u pitanju regionalni ili lokalni referendum na 5% potpisa birača na regionalnoj ili lokalnoj razini.

Osim toga, u Ustav bi trebalo ugraditi jamstva po kojima izbornim zakonima mora biti zajamčeno da birači na lokalnim, regionalnim i državnim izborima, najmanje jednu polovinu vijećnika, odnosno zastupnika mogu birati neposredno u pojedinačnim izbornim jedinicama u kojima se bira samo jedan kandidat, a ne kao sada samo sa izbornih lista sa više kandidata na čije sastavljanje nemaju nikakav utjecaj, pa sukladno tome ni na izabrane vijećnike, odnosno zastupnike, koji se stoga osjećaju odgovornima samo svojim stranačkim vrhuškama, a ne biračima.

Nadalje, bi trebalo izmijeniti i sadašnji ustavno-pravno neobvezujući izborni mandat izabranih vijećnika i zastupnika koji im omogućava “trgovačku” promjenu stranaka i koalicija nakon izbora bez gubitka mandata, te uvesti objektivno ostvarivu mogućnost opoziva izabranih dužnosnika u slučaju kršenja i izigravanja predizbornih obećanja.

Isto tako, promjenama Ustava bi trebalo ograničiti sadašnji neoliberalni tržišni i politički sustav u pravcu države socijalne pravde i demokracije sa snažnim modelima socijalne politike i radničke participacije kakav se uspješno primjenjuje u tzv. skandinavskim državama.
U tom pravcu bi radi zaštite interesa socijalne pravde i društvene ravnoteže promjenama Ustava trebalo omogućiti da se može djelomično ograničiti sadašnji neograničeni opseg privatnog vlasništva i prava iz kapitala i poduzetništva enormno bogatih pojedinaca, banaka, transnacionalnih korporacija i drugih monopolističkih organizacija u slučajevima u kojima taj kapital i vlasnička prava prelaze ustavnim zakonom određenu razinu kojom se neopravdano ugrožava socijalna pravda i društvena ravnoteža.

Konačno, hrvatsku državu bi ustavno-pravno trebalo što prije decentralizirati i regionalizirati barem iz ova tri razloga:

  1. većinu problema je najjednostavnije i najučinkovitije rješavati na razini regije u kojoj se i pojavljuju;
  2. na razini regije se lakše i brže uočavaju problemi, te isto tako pronalaze odgovarajuća rješenja;
  3. na regionalnoj razini lakše je i brže institucionaliziranje političko-gospodarskih inicijativa, ali i njihovo detroniziranje u slučaju neuspjeha.

Evo to bi bili neki moji prijedlozi za razmišljanje, za početak :)

Ivica Ban, Dubrovnik

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>